Udruženje pčelara "Roj"

NACRT ZAKON O PČELARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, novembar 2023. godine

ZAKON O PČELARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

Član 1. (Predmet)

Ovim Zakonom propisuje se držanje i uzgoj pčela, način i uslovi za postavljanje pčelinjaka, ispaša pčela, način transporta pčela i uslovi za selidbu na pčelinju pašu, uspostavljanje i vođenje katastra pčelinjih paša, zdravstvena zaštita pčela, zaštita pčela od trovanja, uslovi za proizvodnju i promet pčelinjih zajednica, matica i pčelinjih proizvoda, uspostavljanje evidencije pčelara i pčelinjaka, odgovornosti i obaveze udruženja pčelara i Saveza pčelara i druga pitanja koja su od značaja za oblast pčelarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Izuzetno od odredbi iz člana 7. ovog Zakona, udaljenost od susjednog pčelinjaka može biti i manja pod uslovom da su saglasni pčelari susjednih pčelinjaka ili vlasnici susjednih zemljišta, odnosno objekata za boravak ljudi ili uzgoj životinja.

Član 9. (Smještaj pčelinjaka u naseljenom mjestu)

1. Držanje pčela, postavljanje pčelinjaka u naseljenom mjestu u odnosu na površine i građevine javne i društvene namjene te građevine namijenjene za obavljanje privrednih i ugostiteljskih djelatnosti mora biti u skladu s odredbama člana 6. ovog Zakona.
2. Ako to nije drugačije propisano propisom iz stava 1. ovog člana, minimalna površina okućnice koju je potrebno osigurati po košnici prilikom postavljanja pčelinjaka u naseljenom mjestu s više od 10 000 stanovnika iznosi 10 kvadratnih metara.
3. Pčelinjaku koji broji do 10 košnica izletna strana mora biti udaljena od međe tuđeg zemljišta najmanje 10 metara, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 15 metara, a bočne strane i stražnja strana najmanje 2 metra od međe tuđeg zemljišta, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 5 metara.
4. Pčelinjaku koji broji od 11 do 30 košnica izletna strana mora biti udaljena od međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 25 metara, a bočne strane i stražnja strana najmanje 2 metra od međe tuđeg zemljišta, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 5 metara.
5. Pčelinjaku koji broji od 31 do 50 košnica izletna strana mora biti udaljena od međe tuđeg zemljišta najmanje 30 metara, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 40 metara, a bočne strane i stražnja strana najmanje 5 metra od međe tuđeg zemljišta, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 8 metara.
6. Pčelinjaku koji broji od 51 do 100 košnica izletna strana mora biti udaljena od međe tuđeg zemljišta najmanje 40 metara, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 50 metara, a bočne strane i stražnja strana najmanje 5 metara od međe tuđeg zemljišta, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 8 metara.
7. Pčelinjaku koji broji više od 101 košnice izletna strana mora biti udaljena od međe tuđeg zemljišta najmanje 50 metara, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 70 metara, a bočne strane i stražnja strana najmanje 10 metara od međe tuđeg zemljišta, odnosno ruba javne ceste u naselju najmanje 15 metara.

POGLAVLJE III.

UZGOJ PČELA U SELEĆEM PČELINJAKU, PREVOZI ISPAŠA PČELA

Član 10. (Postavljanje selećeg pčelinjaka)

1. Pčelar može preseljavati pčelinjak radi osiguranja pčelinje paše i tokom sezone može imati nekoliko privremenih mjesta držanja i zimovnik.
2. Uzgoj pčela može se vršiti u selećem pčelinjaku ako su ispunjeni uslovi iz člana 7. stav (1) i člana 11. stav (1) ovog Zakona.
3. Pčele se mogu seliti zbog ispaše i zimovanja samo iz područja slobodnih od zaraznih bolesti i zaraza i na područja nezaražena pčelinjim bolestima.
4. Preseljenje pčela dopušteno je samo ako su sve pčelinje zajednice zdrave što se dokazuje uvjerenjem o zdravstvenom stanju ne starijem od 30 dana, u skladu s propisima kojima se ureduje zdravstvena zaštita životinja.
5. Seleći pčelinjak se ne može postaviti ispred ranije doseljenog pčelinjaka, ako se leta usmjeravaju u istom pravcu ranije doseljenog pčelinjaka, odnosno ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz člana 7. ovog Zakona.
6. Prednost za postavljanje selećeg pčelinjaka ima pčelar koji je prvi formirao ili doselio pčelinjak na odabranu lokaciju.
7. U slučaju postavljanja selećeg pčelinjaka na novu lokaciju radi prezimljavanja pčelinjih društava, udaljenost između stajališta za prezimljavanje i najbližeg stacioniranog pčelinjaka mora biti najmanje 300 metara zračne linije.
8. Ako su pčele na ispaši postavljene u blizini kategorisanih puteva, potrebno je, lijevo i desno od prednje strane postavljenih košnica, staviti table minimalnih dimenzija 500 x 500 milimetara s naznakom: „Pažnja! Pčele na ispaši" uz tablu sa podacima o vlasniku.
9. Rješenje o odobrenju za zimovanje pčelinjaka pčelar je dužan dostaviti općinskoj službi u kojoj je registrovao pčelarsku djelatnost.

Član 11. (Zahtjev za postavljanje selećeg pčelinjaka)

1. Pčelar koji prevozi svoj pčelinjak s jednog na drugo mjesto na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, dužan je posjedovati rješenje o odobrenju za postavljanje selećeg pčelinjaka izdato od nadležne općinske službe.
2. Zahtjev za postavljanje selećeg pčelinjaka na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine podnosi se nadležnoj općinskoj službi na obrascu koji je sastavni dio ovog Zakona (ANEKS
3. Zahtjev iz stava (2) ovog člana sadrži:

1. ime i prezime, odnosno naziv vlasnika pčelinjaka;
2. jedinstveni identifikacioni broj pčelinjaka;
3. broj pčelinjih društava ili košnica koje se prevoze;
4. polazno mjesto i odredište na koje se sele pčelinja društva;
5. vrijeme boravka pčela na traženoj lokaciji;
6. relaciju, trasu puta kojom se namjerava prevoziti pčelinjak i
7. ime i prezime pratioca pčela.

(4)Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana pčelar prilaže:

1. pismenu saglasnost vlasnika, odnosno korisnika zemljišta na kojem se postavlja pčelinjak
2. uvjerenje o zdravstvenom stanju pčela.

(5)Ako korisnik ispaše prouzrokuje materijalnu štetu vlasniku ili korisniku zemljišta, vlasnik ili korisnik
zemljišta može tražiti da se pčelinjak ukloni.

6) U slučaju iz stava (5) ovog člana, korisnik paše iz stava dužan je ukloniti pčelinjak u skladu s rješenjem nadležnog inspektora i vlasniku i korisniku zemljišta nadoknaditi pričinjenu štetu.

7)U slučaju elementarne nepogode, požara, poplave i drugih okolnosti nastalih usljed više sile, a koje mogu ugroziti pčele, pčelar može preseliti pčelinjak bez odlaganja, o čemu je dužan pisanim putem obavijestiti nadležnu općinsku službu u roku od sedam dana od dana preseljenja pčelinjaka.

Član 12. (Odobrenje za postavljanje pčelinjaka)

Nadležna općinska služba izdaje rješenje o odobrenju postavljanja pčelinjaka iz člana 11. stav (1) ovog Zakona.

Član 13. (Pčelinja paša)

1. (1)Pčelinja paša mora biti organizirana prema pravilima pašnog reda u okviru geografskih i drugih kapaciteta za iskorištavanje pčelinje paše na pojedinom području (u daljnjem tekstu: paša), utvrđenih katastrom pčelinje paše.
2. Naknada za korištenje medonosnog i drugog bilja za pčelinju pašu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine je slobodna i bez naknade.
3. Pčelari iz drugih jedinica lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini i drugih zemalja mogu koristiti pčelinju pašu na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine uz saglasnost nadležne općinske službe nakon dobivanja rješenja iz člana 11. stava (1) ovog Zakona.
4. Pčelinja paša se može organizovati u okviru prirodnih i drugih mogućnosti za iskorištavanje na određenom području i mora biti određena katastrom pčelinjih paša.

Član 14. (Prevoz pčela)

1. Pčelar je dužan prevoz pčela organizovati tako da se osigura humano postupanje i izbjegne uginuće pčela.
2. Pčelinje zajednice koje se sele na ispašu moraju obavezno imati pratioca pčelara.
3. Paketni rojevi i matice s pčelama pratiljama koje se prevoze ne trebaju imati pratioca.
4. Pčelar je obavezan postaviti na vozilo kojim prevozi pčelinje zajednice vidno upozorenje: „PAŽNJA - PREVOZ PČELA".

Član 15. (Pčelarska vozila)

Pčelarska vozila namijenjena i konstrukcijski prilagođena za prijevoz pčela, registracija i tehnički uslovi korištenje regulisani su Zakonom o sigurnosti saobraćaja u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17) i podzakonskim propisima koje donosi Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Član 16. (Odbjegli roj)

1. Vlasnik, odnosno korisnik zemljišta dužan je pčelaru omogućiti prolaz preko zemljišta s ciljem praćenja i hvatanja odbjeglog roja pčela.
2. Ako odbjegli roj pčela pčelar ne skine u roku od 48 sati, smatra se daje njegov vlasnik lice koje pronađe i osigura pčele.

POGLAVLJE IV. KATASTAR I PAŠNI RED

Član 17. (Sadržaj Katastra)

1. Katastar pčelinje paše utvrđuje osnovni kapacitet paše za svaku vrstu pčelinje paše za područje svih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i obvezna je osnova za izradu i provedbu programa pašnog reda na području Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Katastar pčelinje paše i program praćenja i predviđanja medenja, izrađuje i vodi Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo) u saradanji sa naučno istraživački institucijama, Savezom udruženja pčelara Federacije Bosne i Hercegovine (SUPFBiH), udruženjima poljoprivrednika sa pčelarskim sekcijama i pčelarskim udruženjima.
3. Ispaša pčela na području Federacije Bosne i Hercegovine dopuštena je pod uslovom da sve pčele na paši potječu iz pčelinjaka koji je označen u skladu s propisom kojim se uređuje označavanje pčelinjaka.
4. Katastrom pčelinje paše u pogledu medonosnog bilja utvrđuje se:

1. predviđeno vrijeme nastanka medenja;
2. hektar površine pašnjačkog resursa i relativni udio pašnjačkog resursa u ukupnom biljnom sastavu na pašnjačkom području;
3. predvidljivost pčelinje paše, koja može biti predvidiva i nepredvidiva paša;
4. prirodu paše koja može biti oprašivačka. razvojna, ekonomska paša ili paša za održavanje koja omogućuje zimovanje ili dopunu pčelinje zimske zalihe hrane;
5. smještaj svih stacionarnih pčelinjaka na tom području i tačan broj košnica;
6. preporučeni broj košnica koje se mogu doseliti i preporučene lokacije na tom području u vrijeme pojedinih paša.

5. Fenološku kartu vodi Ministarstvo u saradnji sa naučno istraživačkim institucijama.

6. Katastar se uspostavlja u roku od tri godine od donošenja ovog Zakona.

Član 18. (Pašni red)

(1) Pašni red mora sadržavati:

a)   popis katastarskih općina koje pripadaju redu pčelarske paše;

1. podatke o nadležnoj općinskoj službi koja je uključena u provedbu pašnog reda;
2. širenja postojećeg stacionarnog pčelinjaka;
3. ćeg pčelarstva;
4. raspored stacioniranih pčelinjaka i raspored slobodnih lokacija koje su određene za privremeno dovoženje pčelinjih zajednica na pašu:
5. način dodjeljivanja lokacija za smještaj pčelinjaka;
6. način uređenja i označavanja lokacija;
7.  vrijeme dovoženja pčelinjih zajednica na pčelinju pašu;
8. vrijeme odvoženja pčelinjih zajednica sa pčelinje paše;

(2) Savez udruženja pčelara Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa udruženjima je dužan najkasnije do 1. decembra tekuće godine dostaviti Ministarstvu Izvještaj o provedbi pašnog reda za prethodnu kalendarsku godinu koji sadrži:

1. broj zaprimljenih zahtjeva za osnivanje i/ili proširenje stacionarnih pčelinjaka;
2. broj zaprimljenih zahtjeva za seleće pčelarenje;
3. broj izdanih odobrenja te odbijenih odobrenja uz navođenje razloga odbijanja za osnivanje i/ili proširenje stacionarnih pčelinjaka;
4. broj izdanih odobrenja te odbijenih odobrenja uz navođenje razloga odbijanja za seleće pčelarenje;
5. broj izdanih odobrenja te odbijenih odobrenja za postavljanje oplodnih stanica uz navođenje razloga odbijanja
6.   SUPFBiH je dužan čuvati izdanu dokumentaciju vezanu uz provedbu pašnog reda dvije godine od završetka godine provedbe pašnog reda za koju se podnosi Izvještaj iz stava 2. ovoga člana.

Član 19. (Evidencija i Registar pčelara i pčelinjaka)

1. Evidencija pčelara i pčelinjaka je baza podataka koja obuhvata popis pčelara, broj pčelinjih zajednica, pčelinjaka i košnica u Federaciji Bosne i Hercegovine.
2. Evidenciju iz stava (1) vodi se u Registru pčelara i pčelinjaka (u daljnjem tekstu: Registar) koji čini sastavni dio centralne baze podataka Registra poljoprivrednih gazdinstava (u daljnjem tekstu: RPG) u Federaciji Bosne i Hercegovine.
3. Upis u Registar je obavezan za sve pčelare koji u svom vlasništvu imaju barem jednu košnicu u kojoj je aktivna pčelinja zajednica i pčelinjake na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Pčelar se može upisati u Registar pod uslovom daje prethodno registrovan u RPG.
5. Registar vodi Ministarstvo.
   1. Za objekte u kojima se vrši prerada i proizvodnja proizvoda od meda pčelar je dužan Ministarstvu podnijeti zahtjev za dobijanje veterinarsko-kontrolnog broja.
   2. Na osnovu zahtjeva iz stava (6) ovog člana, Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: ministar) donosi rješenje o dodjeli veterinarsko-kontrolnog broja u skladu s važećim veterinarsko-sanitarnim propisima.
   3. Prijava za upis u Registar podnosi se Ministarstvu na obrascu koji je sastavni dio ovog Zakona (ANEKS

Član 20. (Sadržaj registra)

Registar sadrži sljedeće podatke:

1. jedinstveni identifikacijski broj pčelinjaka koji dodjeljuje baza podataka (u daljnjem tekstu: JIBP);
2. ime i prezime fizičkog licaili naziv pravnog licaili preduzetnika, adresu, telefon, JMB pčelara ili ID za pravno lice i JMB odgovornog lica;
3. ukupan broj pčelinjih zajednica kao i tip košnica;
4. katastarsku općinu, katastarski broj parcele i geografske koordinate parcele (GIS) ako su određene:
5. tip pčelinjaka.

Član 21. (Ažuriranje podataka)

1. Upisom u Registar svakom pčelinjaku dodjeljuje se JIBP.
2. Svaku promjenu u odnosu na podatke iz prijave u Registar, osim broja pčelinjih zajednica, pčelar je dužan prijaviti Ministarstvu u roku od 21 dan od dana promjene.
3. Pčelar je dužan jedanput godišnje dostaviti Ministarstvu podatke o brojnom stanju pčelinjih zajednica.
4. Ažuriranje podataka o broju pčelinjih zajednica vrši se u Ministarstvu do 30. 4. tekuće godine.
5. Pčelar je dužan dopustiti ovlaštenom licu pristup pčelinjaku te dati podatke koji se od njega traže za potrebe evidencije.

Član 22. (Postupak obilježavanja pčelinjaka)

(1)Svi pčelinjaci moraju biti označeni i evidentirani kako bi se u svakom trenutku mogao utvrditi njihov identitet zbog:

1. zaštite domaće sive pčele (Apis meliffera carnica) kao autohtone pasmine pčela;
2. zaštita zdravlja pčela;
3. čelinjih proizvoda;
4. praćenje brojnog stanja pčelinjih zajednica i kontrola prometa;
5. selekcija, vođenje rodovnih knjiga, kontrola proizvodnje i drugo.

2.Pčelar odmah nakon postavljanja pčelinjaka radi sigurnosti prolaznika mora na prilazima pčelinjaku na vidljivom mjestu i odgovarajućoj udaljenosti od pčelinjaka označiti pčelinjak.

3. Svi pčelinjaci moraju biti trajno obilježeni registarskom oznakom pčelinjaka.

4. Pčelar je odgovoran za pravilno i pravovremeno označavanje pčelinjaka i dostavljanje podataka u Registar pčelara i pčelinjaka;

(5)Registarska oznaka pčelinjaka mora biti izrađena od trajnog materijala, najmanje veličine 300 x 200
milimetara, žute boje, na kojoj moraju biti čitko i trajno ispisani sljedeći podaci:

1. ime i prezime fizičkog lica, naziv preduzetnika ili pravnog lica;
2. broj telefona pčelara;
3. adresa pčelara;
4. JIBP pčelara i pčelinjaka, veličina brojeva je najmanje 20 milimetara;
5. veličina slova najmanje 15 milimetara;

6. Izradu i postavljanje identifikacijske ploče na pčelinjaku dužan je izvršiti pčelar.

7. Pčelar je dužan za svaku pčelinju zajednicu voditi pčelarski dnevnik.

POGLAVLJE V. PROMET PČELINJIM ZAJEDNICAMA I PČELINJIM PROIZVODIMA

Član 23. (Promet pčelinjih proizvoda)

(1)Promet pčelinjih proizvoda na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine mogu obavljati:

a) fizička i pravna lica, nosioci poljoprivrednog gazdinstva registrovanog u RPG-u i Registru;

b) pravna lica koja nisu nosioci registrovanog poljoprivrednog gazdinstva ali imaju registrovanu djelatnost prometa pčelinjim proizvodima;

c)preduzetnici s registrovanom djelatnošću prometa pčelinjim proizvodima.

(2)Proizvodnja i promet matica utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi ministar.

Član 24. (Stavljanje u promet pčelinjih proizvoda)

Pčelar u promet može staviti pčelinji proizvod kako slijedi:

a) zdravu pčelinju zajednicu i maticu:

b) med i druge pčelinje proizvode u skladu sa Zakonom i drugim propisima kojima se uređuju oblasti o hrani i medu i drugim pčelinjim proizvodima.

POGLAVLJE VI. ZAŠTITA PČELA I PČELARSKE ORGANIZACIJE

Član 25. (Zabrana uništavanja pčelinjih zajednica)

1. Zabranjeno je uništavanje pčelinjih zajednica, nanošenje štete pčelinjim zajednicama i pčelinjaku u cijelosti.
2. Uništavanje oboljelih pčelinjih zajednica može se izvršiti samo po nalogu i uz prisustvo veterinarskog inspektora.

Član 26. (Briga o pčelinjoj zajednici i zaštita od trovanja)

(1) Pčelar je dužan brinuti se za pčelinju zajednicu te vršiti:

1. zaštitu pčela i njenih staništa kroz održivo korištenje, koje treba doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sistema;
2. primjenu savremenih apitehničkih mjera u skladu s načelima dobre pčelarske prakse i preduzimati sve mjere radi sprečavanja pojave i širenja zaraznih bolesti pčela.
3. šte za pčele;
4. poduzeti mjere zaštite pčelinjih zajednica nakon dobivanja obavještenja o hemijskom tretiranju bilja u okolini pčelinjaka ili suzbijanja komaraca i uništavanja drugih štetočina u poljoprivredi i šumarstvu aviotretiranjem i drugim metodama.

2. Ako vlasnik pčelinjaka ne poduzme mjere zaštite iz prethodnog stava, nema pravo zahtijevati naknadu štete koja bi mogla nastati uginućem pčela.

3. Proizvodni pogoni koji koriste sve vrste šećera i zasladivača u proizvodnji sokova, sirupa, melasa i sličnih proizvoda te proizvodni pogoni koji se bave preradom voća, grožđa i drugih sličnih proizvoda, kad su u stanju štetnim za zdravlje pčela (vrenje i slično), moraju korištenu onečišćenu ambalažu držati u zatvorenim prostorijama ili je na drugi način učiniti nedostupnim pčelama.

Član 27. (Briga o zdravstvenom stanju pčela)

Pčelar je dužan trajno voditi brigu o zdravstvenom stanju pčelinjih zajednica tako da:

1. provodi redovnu kontrolu stanja pčelinjih zajednica;
2. žava higijenu na pčelinjaku i pri radu sa pčelama;
3. čelinjim zajednicama redovno snabdijevanje kvalitetnom hranom i čistom vodom;
4. redovno vodi brigu o stepenu napadnutosti pčelinjih zajednica sa varoom i provodi potrebna liječenja protiv varoe u saradnji sa veterinarskom službom;
5. vodi evidenciju svih aktivnosti za svaku pčelinju zajednicu;
6. vodi brigu o kvaliteti pčelinjih matica;
7. poduzima posebne mjere radi sprečavanja pojave grabeži;
8. h)   izlučuje bolesne pčelinje zajednice, koje se nikad ne smiju povezati sa drugim zajednicama;
9. i)   osigurava odgovarajući volumen košnice u odnosu na snagu pčelinje zajednice;
10. j)   uzimljava zdrave i jake pčelinje zajednice.

Član 28. (Kontrola zdravstvenog stanja pčela)

1. Pčelar je obavezan edukovati se za poznavanje simptoma najznačajnijih bolesti i štetnika pčela.
2. Prilikom svakog pregleda pčelinjih zajednica, pčelar treba redovno kontrolisati zdravstveno stanje pčela, pratiti moguće simptome koji ukazuju na prisustvo neke od bolesti ili štetnika te uz pojavu sumnje na bolest obavijestiti veterinara, odnosno poduzeti mjere za preventivno djelovanje.
3. Ministarstvo u koordinaciji s udruženjima pčelara i savezom pčelara posebno vode brigu o upoznavanju pčelara sa najznačajnijim bolestima i štetnicima, sistemskom praćenju kretanja bolesti i štetnika, gubitaka pčelinjih zajednica te zakonskim propisima o zaštiti pčela od bolesti.

Član 29. (Suzbijanje bolesti pčela)

1. (1)Suzbijanje zaraznih bolesti pčela je obaveza vlasnika pčelinjih zajednica, veterinarske organizacije i veterinarske inspekcije, udruženja pčelara i Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine.
2. U slučaju pojave prvih znakova opasnih zaraznih bolesti (Američka gnjiloća i drugo) ili sumnje na bolest pčelar je dužan odmah:

1. prijaviti nadležnoj veterinarskoj organizaciji sumnju na oboljenje;
2. ćiti nesmetan rad organa koji vrši pregled pčela po nalogu veterinarske inspekcije i pružati mu svu potrebnu pomoć.

3. Pčelari su obavezni provoditi mjere zaštite pčela propisane Programom mjera zdravstvene zaštite životinja i njihovog provođenja u tekućoj godini koji donosi nadležni organ u BiH.

4. Prilikom dijagnostičkih i drugih ispitivanja s ciljem preventive i kod kontrole zdravstvenog stanja pčela i pčelinjih proizvoda, pčelari su dužni pružiti punu pomoć veterinarima i veterinarskim inspektorima Službenicima Federalne uprave za inspekcijske poslove i Ministarstva.

5. Pčelarske organizacije sarađuju sa veterinarskom inspekcijom kod provođenja preventivnih mjera u cilju sprječavanja pojave pčelinjih bolesti.

6. Nakon potvrđivanja bolesti, vlasnik je dužan izvijestiti udruženje pčelara čiji je član i općinsku službu na čijem je području potvrđena bolest.

7. Udruženje pčelara i općinska služba obavezni su:

1. čelarski savez Federacije Bosne i Hercegovine i sve pčelare u okruženju pet kilometara od zaraženog područja;
2. U Katastru i pašnom redu obilježiti zaraženo područje i zabraniti dovoženje pčelinjaka u zaraženo područje;
3. Zajedno sa veterinarskim inspektorom kontrolisati zaraženo područje.

Član 30. (Zaštita zdravlja ljudi i životne sredine)

Radi zaštite zdravlja ljudi i životne sredine pčelari su dužni:

1. prilikom liječenja pčelinjih bolesti upotrebljavati registrovane lijekove na osnovu uputstva, odnosno odluke veterinarske službe, kako bi se spriječilo njihovo prisustvo u medu i drugim pčelinjim proizvodima;
2. mjere zdravstvene zaštite pčela vršiti u skladu s propisima kojima se uređuje oblast veterinarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine;
3. stavljati u promet samo one pčelinje proizvode koji ne mogu ugroziti zdravlje ljudi;
4. čelarsku zaštitnu odjeću za sva lica koja posjećuju pčelinjak.

Član 31.

(Upotreba sredstava za suzbijanje komaraca i uništavanje drugih štetočina u poljoprivredi i šumarstvu)

1. Upotreba sredstava za suzbijanje komaraca i uništavanje drugih štetočina u poljoprivredi i šumarstvu bilo kojom vrstom tretiranja otrovnom za pčele za vrijeme pčelinje paše vrši se u skladu s odobrenjem Ministarstva.
2. Odobrenje iz stava (1) ovog člana donosi se za svako pojedinačno tretiranje.
3. O mjestu i vremenu upotrebe sredstava otrovnih za pčele, načinu upotrebe, vremenu trajanja otrovnog sredstva i ugroženom području Ministarstvo je dužno obavijestiti:

1. čelara, pismenim putem;
2. pčelare, putem sredstava javnog informisanja, najmanje 72 sati prije tretiranja.

4. Ukoliko dođe do odgode upotrebe sredstava otrovnih za pčele, istu je potrebno najaviti te o njoj obavijestiti pčelare putem sredstava javnog informisanja, a prije ponovne upotrebe ponoviti postupak informisanja pčelara.

5. Pod ugroženim područjem iz stava (3) ovog člana smatra se površina na kojoj se upotrebljavaju sredstva za suzbijanje komaraca i uništavanje drugih štetočina u poljoprivredi i šumarstvu, kao i okolno zemljište koje se prostire u krugu od pet kilometara zračne linije udaljenosti od granice te površine.

6. Upotreba sredstava za zaštitu bilja otrovnih za pčele za vrijeme pčelinje paše obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje oblast upotrebe sredstava za zaštitu bilja.

7. Vlasnik bilja koji upotrebljava sredstvo za zaštitu bilja koje je opasno za pčele na površinama koje služe za pašu pčela i pravne osobe koje provode dezinsekciju obvezni su o tome obavijestiti pčelare, udruženja pčelara i nadležnu općinsku službu najmanje 72 sata prije tretiranja.

Član 32. (Pčelarske organizacije)

1. Pčelari se mogu učlanjivati u pčelarska udruženja i pčelarske sekcije u okviru poljoprivrednih udruženja.
2. Pčelarska udruženja i pčelarske sekcije u okviru poljoprivrednih udruženja su obavezni:

1. promovisati pčelarstvo i stvarati uslove za razvoj pčelarstva, pružanjem pomoći pčelarima;
2. razvijati sve oblike saradnje pčelara, koji doprinose razvoju pčelarstva;
3. provoditi zajedničke aktivnosti s udruženjima proizvođača voća i povrća i ratarskih kultura koje doprinose edukaciji i širenju svijesti o značaju pčelarstva za razvoj voćarske, povrtlarske i ratarske proizvodnje;
4. vršiti organizovano oprašivanje biljnih kultura uz ugovorene uslove;
5. organizirati početničke kursevee za pčelare, stručna predavanja i radionice koje su izvođene od strane certificiranih predavača;
6. vršiti organizovano tretiranje pčelinjih zajednica protiv varoe i ostalih štetočina;
7. izvršavati sve obaveze propisane ovim Zakonom i ostalim podzakonskim regulativama;
8. obilježavati i promovisati Svjetski dan pčela 20. maj.

3. Certiflkaciju predavača provodi naučno istraživačka institucija koja ima program cjeloživotnog obrazovanja za pčelare odobren od Univerziteta u Sarajevu.

4. Institucija koja provodi certiflkaciju mora raspolagati opremom i alatom potrebnim za bavljenje pčelarstvom, uključujući aktivne pčelinjake koji omogućuju praktičan prikaz i stručni rad u području pčelarstva.

5. Kriterije i program certifikacije predavača izrađuje naučno istraživačka institucija iz stava (3) ovog člana, a certifikacija se treba obnoviti svake dvije godine;

6. Ministarstvo će podzakonskim aktom utvrditi reprezentativna udruženja pčelara na području Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

POGLAVLJE VII. NADZOR I PREKRŠAJNE ODREDBE

Član 33. (Nadzor)