Informacija o aktivnostima UCODEPA-a na području Opštine Konjic /tekst dodat 29.10.2008.g./

 

U prostorijama Opštine Konjic, dana 09.10.2008. godine održan je prvi sastanak predstavnika UCODEP – a sa stručnim saradnicima Općine Konjic, stručnim saradnicima Saveza poljoprivrednih udruženja i stočarima sa područja Opštine Konjic koji se bave proizvodnjom sira iz mijeha.

 

Predstavnici Ucodep – a su imali za cilj da prisutnima pojasne projekt na kojem trenutno rade i koji je njihov cilj u BiH.

Projekt se zove: “Zaštita i valorizacija poljoprivrednih tradicionalnih proizvoda od vrijednosti u Hercegovini”, implementacija je pocela u aprilu 2008. godine i trajati ce 3 godine, a fokus projekta je na poboljšanju uslova života stanovništva kroz podršku i promociju tradicionalne poljoprivrede kao djelatnosti koja generiše prihod. Projekt finansira Ministarstvo vanjskih poslova Italije.

Sektori intervencije su:

- sektor proizvodnje sira (sir iz mijeha);

- sektor pčelarstva (područje Trebinja);

- sektor vinogradarstva (područje Stoca i Bune);

Ucodep ovaj projekt implementira zajedno sa jos jednom talijanskom NVO "CEFA", s tim da Ucodep radi na sektoru proizvodnje sira i sektoru pčelarstva, a CEFA na sektoru vinogradarstva.

Glavna aktivnost na kojoj sada radi Ucodep jeste formiranje Udruženja proizvođača tradicionalnog sira iz mijeha s područja Hercegovine (zajedno s proizvođačima će biti dogovoreno ime udruženja).  Međutim, kada je u pitanju sektor sira iz mijeha, predstavnici Ucodep – a su radi  donatora morali da se skoncentrišu na jednu manju lokaciju i to je lokacija Nevesinja, jer tu rade od početka, s tim da kada su u pitanju određene aktivnosti (formiranje udruženja, organiziranje treninga za proizvođače) žele uključiti proizvođače sira iz mijeha s područja cijele Hercegovine.

Udruženje je oblik organiziranja proizvođača koji je usmjeren na to da ostvari zajednički cilj proizvođača sira (hercegovačkog sira iz mijeha). Aktivnosti udruženja se definišu unutar grupe koja osniva udruženje, s tim da je prva uloga udruženja da štiti proizvod, te da radi promociju i realizaciju inicijativa koje su usmjerene ka valorizaciji, očuvanju i zaštiti prodaje tradicionalnog hercegovačkog sira iz mijeha. Udruženje se, također, može brinuti za prodaju proizvoda na tržištu.

U ovom periodu održavaju sastanke senzibilizacije s proizvođačima sira iz mijeha po cijeloj Hercegovini gdje se sir proizvodi (Ljubinje, Prozor, Ljubuški...), pa su tako došli i do Konjica, jer smatraju da u udruženje trebaju biti uključeni svi proizvođači sira iz mijeha iz Hercegovine, jer je to jedino ispravno i korektno, naravno dio udruženja će biti samo proizvođači koji su zainteresirani da budu dio udruženja i koji ispunjavaju barem neke minimalne uslove kada je u pitanju poštivanje pravilnika proizvodnje hercegovačkog sira iz mijeha. Ovaj dokument, koji će također biti priložen uz ovu informaciju nije finalna verzija, jer kad se bude radilo na statutu udruženja, raditi će se i na finalnoj verziji tog pravilnika, starosna dob (prednost imaju mladji proizvođači), broj stoke, količina proizvodenog sira...

Proizvođači iz Konjica, koji su prisustvovali sastanku, kao i proizvođači iz drugih opština, trebaju popuniti upitnike koje su dobili na sastanku senzibilizacije do 01.11.2008., a onda će se na osnovu upitnika provjeriti zainteresiranost proizvođača za ucešće u udruženju, zatim idu zajednicki sastanci proizvođača iz svih dijelova Hercegovine u cilju formiranja statuta, a onda proces registriranja udruženja na državni nivo.

Ukoliko ima još zainteresovanih proizvođača sira iz mijeha sa područja Opštine Konjic, molimo ih da se prijave u Savez poljoprivrednih udruženja – stručnu službu, da bi popunili upitnike i prijavili se kao proizvođači, tako da bi na taj način mogli dobiti u budućnosti sve potrebne informacije vezano za ovu temu.

 

                      Pravilnik proizvodnje hercegovačkog sira iz mijeha

Član 1 – Ime proizvoda

Ime i oznaka je Hercegovački sir iz mijeha.

Član 2 – Karakteristike proizvoda

Hercegovački sir iz mijeha se proizvodi od sirovog kravljeg, ovčijeg i kozijeg neobranog mlijeka, te mješavine ovih vrsta mlijeka u različitim omjerima, a koja dolaze iz navedenog područja. Sir se proizvodi tijekom cijele godine, ali varira udio pojedinih vrsta mlijeka. Hercegovački sir iz mijeha spada u polutvrdi sir. Kada se izvadi iz mješine sir treba biti suh i u obliku grudvica različite veličine. Okus je umjereno slan i pikantan, tipičan za vrstu mlijeka. Sirno tijesto je bijele do žućkaste boje. Hercegovački sir iz mijeha karakterističan je zbog zrenja u životinjskim mješinama (ovčje), koje su isključivo izrađene od kože ovce.

Član 3 – Područje proizvodnje

Hercegovački sir iz mijeha proizvodi se na području cijele Hercegovine. Mlijeko namjenjeno proizvodnji hercegovačkog sira iz mijeha treba da potiče isključivo iz navedenog područja. Dozvoljen je otkup mlijeka, koje također mora biti iz opisanog područja. Mlijeko mora poticati od životinja čija je ishrana propisana članom 6. ovog pravilnika.

Član 4 – Povijest

Prvi pisani dokument o hercegovačkom siru iz mijeha potiče iz vlaškog zakona u turskom tekstu, u defteru za braničevski subašluk iz 1487/8. godine, o davanju jednog katuna sandžak – begu (jedan šator, jedan sir, tri konopca, šest ulara, jednu miješinu sira i jednog ovna) pokazuje da je to ranije morao biti poklon od starješine katuna. Iz ovog dokumenta se vidi da su u srednjem vijeku značajnu ulogu odigrali vlaški katuni gdje su se najviše gajile ovce, jer su za njih postojali najbolji prirodni uslovi. Stoga nije ni čudo da je u autohtonim mliječnim proizvodima značajno zastupljen sir, koji je spreman u ovčije mješine i na magarcima dopreman na hercegovačke trgove ili u dalmatinske gradove.

Član 5 – priprema mijeha (mješine)

Mijehse priprema tako da se nakon klanja životinje koža opere i obrije. Mijeh se izvrne, posoli, zavežu se otvori, napuše se i suši na zraku i/ili dimu. Nakon završenog procesa sušenja mijeh se ispuše i takav se čuva u sušnici ili frižideru. Prije upotrebe mijeh je potrebno potopiti u vodu da omekša, a nakon toga mijeh se može isprati sirćetom (Nevesinje), rakijom ( Posušje i Široki Brijeg) ili bijelim vinom (Kupres). Mijeh se također može pripremiti na način da se potopi u surutku i ispere vodom.

Dozvoljeno je koristiti neobrijani mijeh u područjima gdje je to tradicionalno (Posušje, Tomislavgrad, Kupres i Široki Brijeg). Neobrijani mijeh se priprema tako da se nakon klanja životinje mijeh opere i osuši na zraku, a nakon toga na dimu. Nakon sušenja unutrašnjost mijeha se ispere vodom, a nakon toga rakijom. U ovako pripremljene mješine trpa se sir.

Član 6 – Ishrana mliječne stoke    

Prehrana je isključivo sastavljena od ispaše, svježe stočne hrane i sijena prvoklasne kvalitete, a sve potiče iz opisanog područja. U prehrani je zabranjeno koristiti proizvode životinjskog porijekla, silažu, te genetski modificirane proizvode životinjskog i biljnog porijekla. Dozvoljena je upotreba žitarica i mahunarki, a koje potiču iz opisanog područja. Životinje u proljeće potrebno je izvoditi na pašu čim to klimatske prilike dozvole.

Član 7 – Karakteristike procesa proizvodnje

Hercegovački sir iz mijeha proizvodi se od sirovog i neobranog mlijeka. Mlijeko za proizvodnju hercegovačkog sira iz mijeha je dobiveno od jedne ili dvije muže (večernja i jutarna) i mora se obraditi u roku od 24 h od prve muže. Ako se mlijeko obrađuje u roku od 12 h  može se čuvati na temperaturi 8 – 12 stepeni C. Mlijeko koje će se obraditi nakon 12 h mora biti ohlađeno na temperaturu od 4 stepena C. Mlijeko mora biti ohlađeno na odgovarajuću temperaturu u roku od 2 h. Sirovo mlijeko se filtrira kroz višeslojne gaze, krpe ili filtere. Mlijeko za zasiravanje zagrijava se na temperaturu od 31 – 35 stepeni C. Za inokulaciju mlijeka, eventualno, se može koristiti mlijeko ili surutka od prethodne proizvodnje. Za koagulaciju se koristi samo animalno sirilo. Upotreba drugih aditiva je zabranjena. Sirna masa se grubo izreže, a zatim intenzivno miješa. Sirna masa se vadi u krpe. Nakon toga gruda se umota u krpe i cijedi pod pritiskom da se dobije oblik pogače. Ocijeđene pogače (grude) slažu se, cijele ili izlomljene, u plastične kante ili kese (plastika za prehranu) i tako čuvaju do ubacivanja u mijeh. Prilikom ubacivanja u mijeh pogača se lomi ili reže na komade veličine 8 – 10 cm, soli sa oko 3 % soli i ubacuje u mijeh. Prilikom punjenja mijeha sir se dobro nabije da ne bi ostali prostori ispunjeni zrakom. Nakon punjenja mijeh se dobro zatvori i zaveže. Zrenje sira traje minimalno 2 mjeseca, a maksimalno 8 mjeseci pod uslovom da se mijeh ne otvara (anaerobno uslovi). Tijekom zrenja potrebno je održavati mijeh, okretanjem i brisanjem, na početku zrenja svaki dan, a kasnije rjeđe. Zrenje mora biti na drvenim daskama (daske od jele i jasena), u mračnim prostorijama koje su isključivo namjenjene za tu svrhu.

Član 8 – Etiketa

Etiketa treba da sadrži puni naziv sira, hercegovaćki sir iz mijeha, kao i sve ostale oznake koje propisuje Zakon o hrani (član 17, stav 2 i član 72; službeni glasnik BiH 50/04), Pravilnik o opštem deklarisanju ili ožnačavanju upakovane hrane. Proizvođač je obavezan na etiketi navesti vrstu, te omjer mlijeka, ukoliko se radi o mješavini više vrsta mlijeka. Na etiketi treba da bude naveden sadržaj masti u suhoj materiji, koja kod ovoga sira mora biti minimalno 45%, a sadržaj suhe materije iznad 50%. Sir se može prodavati kao cijeli mijeh ili porcionoisan u vrećicama. Mijeh će biti žigosan i imati će određeni broj “markica” kojima će se obilježavati pojedinačna pakovanja iz tog mijeha.

Član 9 – Poštovanje zakonskih uvjeta

Prilikom proizvodnje hercegovačkog sira iz mijeha treba poštovati higijensko – sanitarne uvjete. Sir sa originalnim imenom “Hercegovački sit iz mijeha” treba se pridržavati akta o plasiranju na tržište i treba da bude označen svojstvenom oznakom i kao takav mora da poštuje ovaj Pravilnik proizvodnje.

---

: Informacija o radu komisije za utvrđenje brojnog stanja stoke

 

 

Farmere koji se bave uzgojem ovaca, koza i goveda (uzgoj rasplodnih junica) i koji su predali zahtjev za federalni podsticaj u periodu od 01.05. do 15.06.2008 godine, (za rasplodne junice je postojao i jesenji rok do 25.9.2008. godine) posjetila je komisija za brojanje ovaca, koza i goveda i to po slijedećem rasporedu:

 

ČETVRTAK  18.09.2008. GODINE SA POČETKOM U  10.00 SATI

-         Bradina

-         Repovci

-         Gobelovina

 

PETAK  19 .09. 2008. GODINE  SA POČETKOM U 10.00 SATI

-         Džepi

-         Vrdolje

-         Čuhovići

-         Lukomir

 

UTORAK  23. 09. 2008 GODINE SA POČETKOM U 10.00 SATI

-         Borci   

-         Glavatičevo

-         Grušča

 

SRIJEDA  24. 09. 2008. GODINE SA POČETKOM U 10.00 SATI

-         Bjelimići I dio

 

ČETVRTAK  25.9.2008. GODINE SA POČETKOM U 10.00 SATI

-         Spiljani

-         Dubočani

 

ČETVRTAK  2.10.2008. GODINE SA POČETKOM U 10.00 SATI

-         Bjelimići II dio

 

PONEDJELJAK  6.10.2008. GODINE SA POČETKOM U 10.00 SATI

-         Buturović Polje I dio

 

UTORAK  7.10.2008. GODINE SA POČETKOM U 10.00 SATI

-         Buturović Polje II dio

 

UTORAK 14.10.2008. GODINE SA POČETKOM U 10.00 SATI

 

-         Bjelovčina, Orahovica, Kralupi, Barmiš, Čelebići, Turija, Jošanica, Bijela, Glavičine, Ovčari

 

Komisiju je radila u sastavu  :

 

-         Jozo Pavlović

-         Mujo Penava

Posjetili su ukupno 165 farmera koji se bave ovčarstvom, 3 farmera koji se bave kozarstvom i 61 farmera koji se bave uzgojem rasplodnih junica.

Originalne zapisnike će komisija priložiti uz zahtjeve koji su predati u navedenom roku.

Slijedeći korak za farmere koje je obišla komisija je da prikupe dodatnu dokumentaciju i da je dostave u Savez poljoprivrednih udruženja – stručnu službu najkasnije do 15.11.2008. godine.

Dokumenta koja trebaju dostaviti farmeri koji se bave uzgojem ovaca i koza :

-         Potvrdu ovlaštene veterinarske organizacije o zdravstvenom stanju životinje ( Obrazac A/1-14);

-         Kopiju zapisnika USS – a, odnosno ovlaštenog službenika o broju ovaca odnosno koza koja ostaje u Savezu poljoprivrednih udruženja – stručnoj službi;

-         Izjavu vlasnika da će postojeći broj osnovnog stada zadržati u uzgoju naredne dvije godine (izjava se popuni u Savezu poljoprivrednih udruženja – stručna služba, i ovjeri u Opštini);

-         Potvrdu nadležne kantonalne porezne uprave da nema dospjelih, a neizmirenih poreznih obaveza;

 

Dokumenta koja trebaju dostaviti farmeri koji se bave uzgojem goveda – rasplodnih junica :

-         U slučaju proširenja vlastitog stada potvrdu ovlaštene veterinarske organizacije (Obrazac A/1-14), a za isporučene životinje kopiju uvjerenja o zdravstvenom stanju životinje od ovlaštene veterinarske organizacije u skladu sa Odlukom o veterinarskoj

      svjedodžbi;

-         Uvjerenje nadležne veterinarske organizacije o izvršenom vještačkom osjemenjavanju i utvrđenoj gravidnosti od najmanje tri mjeseca;

-         U Opštini ovjerene kopije certifikata imanja i pasoša za životinje u skladu sa Pravilnikom o obilježavanju;

-         Izjavu vlasnika da će junice zadržati u vlastitom uzgoju naredne tri godine, (izjava se popuni u Savezu poljoprivrednih udruženja – stručna služba i ovjeri u Opštini);

-         Potvrdu nadležne kantonalne porezne uprave da nema dospjelih, a neizmirenih poreznih obaveza;

Savez poljoprivrednih udruženja, odnosno UG „Farmer“ Konjic dužan je dostaviti Kantonalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva svu ovu dokumentaciju do 20.11.2008. godine, a Kantonalno ministarstvo PVŠ dužno je do 28.11.2008. godine istu dostaviti Federalnom ministarstvu PVŠ.